Na izazovnom putu održivosti

Gradovi i regije su kompleksni i dinamični. Prema Europskoj agenciji za okoliš, 80% svih EU građana već živi u urbanim sredinama. Svakodnevni odabir aktivnosti manjeg ili većeg opsega u gradovima doprinosi sveukupnom utjecaju urbanog gradskog područja na okoliš. Gradovi su zaslužni za oko 75% ukupne emisije CO2 i troše oko 75% prirodnih resursa. Odabir isključivo industrijskih tehnologija, načini na koje se zgrade škola i bolnica griju te politika javne nabave, zasigurno utječu na stupanj potrošnje prirodnih resursa i stvaranje otpada. Nadalje, pojedinačne odluke zasebnih domaćinstava imaju određeni utjecaj na okoliš. Gradovi, aktivnostima koje provode izvan gradskih granica i granica regije također utječu na okoliš. Planske odluke susjednih gradova utječu na modele prijevoza. Politika državne uprave utječe na cjelokupno društvo nacije. EU propisi i odredbe utječu na države i vlade.

Sadašnji trend pokazuje da su zahtjevi za porastom kompetencija u upravljanju gradovima porasli. Gradovi moraju osigurati ispunjavanje propisanih zakonodavnih normi. Brojnim se EU direktivama (kao što su Strateška procjena utjecaja na okoliš, Direktiva o kvaliteti zraka, Okvirna direktiva o vodama ili Direktiva o flori, fauni i staništima, Okvirna direktiva o otpadu i ostale) traži da gradovi prate stanje i izvješćuju o ovim aspektima. Europske strategije kao što je Europa 2020, strategija pametnog, održivog i uključivog razvoja i 7 inicijativa koje se na njoj temelje, sugeriraju niz aktivnosti na lokalnoj i regionalnoj razini poradi ispunjenja ambicioznih ciljeva. Istodobno se javlja potreba upravljanja na više razina, a potrebe regionalnog razvoja i podizanje javnog i društvenog interesa, posebno u infrastrukturnim projektima, unose veću kompleksnost u lokalnu upravu i upravljačke strukture te zahtjevaju inovativne i kreativne odgovore.

Međutim, grad se ne bavi samo tematikom upravljanja održivosti. Možemo se lako složiti da je glavni cilj lokalnih politika težiti k zadovoljavanju ljudskih potreba i osiguranju dobre kvalitete života. U postizanju tog cilja potrebno je suočiti se s mnogo različitih izazova kao što su ponuda odgovarajuće infrastrukture za stanovnike, migracijski tokovi, brige o djeci i odraslima, te rješavanje problematike negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Suočavajući se s tim izazovima, grad ima na raspolaganju ograničene resurse, tako da zadovoljavanje ljudskih potreba kao i dobrostanja budućih generacija ovise o raspoloživosti, količini i kvaliteti prirodnih resursa, društvenih dobara i financijskih sredstava.

Kako bi urbana Europa postigla održivi razvoj, potrebna su učinkovita sredstva koja će olakšati proces održivog upravljanja i omogućiti stvarnu prilagodbu brojnih strategija i programa s europskih i nacionalnih razina prema aktivnostima koje će tijela uprave moći provoditi na lokalnoj i regionalnoj razini. S tim ciljem, Objedinjeni sustav upravljanja(IMS) je jedan od načina rješavanja rastućih izazova gradova na djelotvorniji, učinkovitiji i proaktivniji način. Gradovi koji provode IMS ističu da objedinjeni sustav pruža bolju mogućnost sagledavanja uzročnih odnosa između odluka, aktivnosti i rezultata, što omogućuje raznim uključenim akterima pregled međuutjecaja njihovog rada i drugih čimbenika. Taj način rada pomaže gradu da reagira na vrijeme i da u kratkom vremenu ostvari suradnju različitih gradskih sektora na istom području, s težnjom ka zajedničkom cilju.

Klimatske promjene

Nova istraživanja, podaci i izazovi zahtjevaju da ih se uvrsti na dnevni red gradova. Lako je izgubiti i teško pronaći put naprijed. Primjerice, europski građani trenutno doživljavaju opipljive učinke naglih klimatskih promjena kao što su toplinski valovi, poplave, oluje i šumski požari. Zbog negativnih okolišnih, gospodarskih i društvenih posljedica proizašlih iz provedenih aktivnosti, europski politički lideri su prepoznali iznimnu važnost ambicioznih i radikalnih političkih ciljeva i njihove primjene kao odgovor na klimatske promjene. To je ujedno prepoznato kao zelena ekonomija, odnosno kao doprinos novom cilju europskog gospodarskog razvitka.

I europski i nacionalni ciljevi koji se odnose na klimatske promjene moraju se ralizirati na lokalnoj i regionalnoj razini. Gradovi i regije su dio problema iako, međutim, imaju veliki potencijal u borbi protiv klimatskih promjena, razvojem i primjenom strategija za klimatskog ublažavanje i prilagođavanje, unutar svog djelokruga odgovornosti i kroz sudjelovanje građana. Gradovi i regije su odgovorni za različite ishode planiranja i upravljanja. Imaju mogućnost primjene konkretnih mjera. Ujedno su direktno uključeni u podizanje svijesti, poticaje, postavke i pružanju dodatne potpore svojim zajednicama u prkošenju klimatskim promjenama.

Izazovi u ostvarenju ciljeva koji bi se odnosili na klimatske promjene su za gradove i regije kompleksan zadatak velikih dimenzija. Tematika klimatskih promjena je povezana s većinom tema i sektora gradskog i regionalnog razvoja. Klimatske promjene utječu na kvalitetu života građana u gradovima i regijama te na potencijale gospodarstava. U biti, to je izazov koji ozbiljno ugrožava održivost gradova. Kako bi se moglo djelovati na problemima vezanim za klimatske promjene, potreban je Objedinjeni pristup. Nekoliko gradova je razvilo i primjenilo učinkovite i elastične strukture i procedure za objedinjeno upravljanje okolišem. S obzirom na globalnu fleksibilnost promjena uvjeta, tradicionalni dugi i srednjoročni planski pristupi čine se nedovoljnima za rješavanje ove vrste izazova. Nedostaju elementi za potporu učestalog preispitivanja i ažuriranja planova, akcija, performansi i postignuća.

Umjesto toga, ciklički pristup upravljanju je povoljnija opcija, jer omogućuje pravovremene korekcije mjera kada se za to, temeljem novih informacija i podataka, ukaže potreba.

Model i način

Ova uvodna publikacija opisuje model rada na lokalnoj održivosti preko Objedinjenog sustava upravljanja. Politike koje ukazuju na put prema održivom razvoju su dobro obrazložene u prepoznavanju onoga što treba biti učinjeno i zašto. Međutim, provedba urbane održivosti upravljanja, kao što je opisano na europskoj razini političkog odlučivanja, predstavlja različite izazove nacionalnim i lokalnim dionicima. To su izazovi na koje treba odgovoriti kako bi se ambicije sprovele u aktivnosti i kako bi se ostvarili rezultat na lokalnoj razini. Objedinjeni sustav upravljanjanudi odgovor na te izazove. Primarni dionici Objedinjenog sustava upravljanjasu političari i službenici koji rade na pitanju održivosti u gradovima i regijama. Detaljnije smjernice i studije možete pronaći na www.localmanagement.eu.

Uvodni dio opisan na sljedećim stranicama je podijeljen u dva dijela. Počinje kratkim pregledom modela Objedinjenog sustava upravljanjas pet fazai dva unakrsna elementa. Kratki primjeri dobre prakse gradova opisuju načine na koji su gradovi proveli faze IMS-a. Drugi dio opisuje prednosti načina rada putem Objedinjenog sustava upravljanja. Na kraju brošure mogu se pronaći elementi vezani za sadržaj i proces koji će jamčiti kvalitetu sustava upravljanja.

Objedinjeni sustav upravljanja

Za kompliciran sustav gradova i regija neophodno je upravljanje na različitim razinama, kao što su gospodarstvo, društveni sektor i ljudski resursi. Međutim, pojedinačno i sektorijalno upravljanje tim zadacima je najčešće neučinkovito i dovodi do povećanog opterećenja i slabih rezultata. Reorganizacija i integracija postojeće prakse, planova i strategija pod zajedničkim upravljačem, Objedinjenim sustavom upravljanja(IMS), sistematizirat će aktivnosti, povećati učinkovitost i osigurati mnoštvo pozitivnih ishoda. Nadalje, usmjerit će sve raspoložive resurse prema definiranim ciljevima i osigurati transparentnost i demokratska načela odlučivanja. Napor uložen u upravljanje nekoliko paralelnih sustava, kroz IMS može biti pretvoren u održivi sustav.

IMS se sastoji od pet glavnih faza koji se ponavljaju u godišnjim ciklusima. Iako sustav slijedi svoj godišnji ciklus, puna inačica će biti zatražena jedanput u predizborno vrijeme - i po mogućnosti na početku - ukoliko procjena postignuća i rezultata na kraju godišnjeg ciklusa sugerira razmatranje.
U bilo kojem koraku ciklusa treba uzeti u obzir njegovu neposrednu ponudu i utjecaj na sljedeći korak, kao i preduvjete za iskorak. Ciklus počinje temeljnim pregledom, u kojem je prikazano stanje održivih čimbenika u gradu. U sljedećem koraku postavljeni su ciljevi za prioritete identificirane kao rezultate temeljnog pregleda. Političke obveze su važne tijekom cijelog ciklusa, ali postaju najvažnije kada postavljanje ciljeva, tj. strateški program, odobrava Gradsko vijeće.

Precizni dovršetak fazakoji pripremaju teren za provedbu aktivnosti smanjit će rizik od poteškoća tijekom provedbe. Nakon prva tri fazaciklusa provodi se primjena prethodno odlučenih prioritetnih aktivnosti. Poduzete aktivnosti treba pratiti tijekom njihove provedbe kako bi prikupili informacije o funkcionalnosti sustava. U posljednjem koraku sustava, evaluacija i izvješćivanje, prikupljene informacije se procjenjuju i koriste za izvješćivanje o uspjesima i mogućim neriješenim dijelovima procesa. To pruža osnovu za odluke Gradskog vijeća o tome kako nastaviti u sljedećem godišnjem ciklusu.

Tijekom provođenja svih fazaciklusa treba imati na umu dva unakrsna elementa: uključivanje i komunikaciju, te organizacijska uređenja. Od samog početka ciklusa, važno je pažljivo planirati tko je uključen u proces i kako mu može pridonijeti. Aktiviranje velikog broja važnih aktera će povećati napor težnje ka zajedničkom interesu, te s tim povećati mogućnost uspjeha. Dobro funkcionalno organizacijsko uređenje sustava upravljanja vršit će odlučujući utjecaj na uspjeh poduzetništva. Snažno organizacijsko upravljanje je potrebno za zadržavanje opsežnosti entiteta grada i velikog broja dionika zajedno i u zajedničkoj namjeri ka održivom urbanom području.

Važna pretpostavka je da možda u početku ciklusa neće biti moguće ostvariti sve ciljeve. Model je opisan kao putovanje iz jednog fazau drugi, gdje gradovi i regije imaju različite polazne točke. Važna smjernica za ovo putovanje je istaknuta Aalborškom obvezom iz 2004. godine, koja se može smatrati kao tematski okvir sustava. Međutim treba napomenuti i uzeti u obzir i ostale takve okvire, npr. Referentni okvir za održive gradove ili tematske procese, npr. EU Sporazum gradonačelnika za rješavanje klimatskih i energetskih pitanja.

Temeljni pregled

Prvi važan korak IMS-a je analizirati postojeće stanje održivosti grada. Cilj ove faze je stvoriti okvir za informacije koje će kasnije poslužiti kao osnova za određivanje prioriteta, ciljeva i praćenje napretka. Poboljšanja su vidljiva samo ako se usporede u odnosu na početnu točku. Također je važna i analiza pritisaka koji su doveli do sadašnje situacije, kao i utjecaja koje isti imaju na razne razine društva, gospodarstva i okoliša, te politika i mjera na snazi. Temeljni pregled je dio IMS-a koji se redovito ponavlja i koji bi trebao biti proveden od strane međusektorske radne skupine. On određuje geografski i tematski opseg IMS-a. Potrebno je doči do podataka o svim relevantnim aspektima održivosti, prikupiti ih i strukturirati. Čak i ako svi podaci ne mogu biti isporučeni tijekom prvog ciklusa, ta činjenica će poslužiti za identifikaciju nedostataka. Temeljni pregled bi trebao mapirati pravne zahtjeve, podatke o svim značajnim aspektima, o problemima u nastajanju i trendovima, političkim prioritetima, službamaa i uključenim vanjskim organizacijama, postojećim sredstvima i sustavima, rizicima i mogućnostima. Aalborška obveza i ostale obveze ili procesi praćenja sastavljaju preporučeni okvir za prikupljanje podataka. Na temelju informacija i podataka dostupnih u temeljnom pregledu mogu se postaviti politički prioriteti te može biti sastavljen prvi strateški plan. Temeljni pregled se obnavlja najmanje jednom u izbornom razdoblju ili češće u slučaju da je evaluacija ocijenila značajno odstupanje od cilja ili ako su se okolni uvjeti znatno promijenili, odnosno pojavile nove informacije i trendovi.

Grad Kaunas je potpisnik Aalborške obveze (AC) stoga je za njih bilo najlogičnije koristiti AC adaptor kao tematski okvir za temeljni pregled grada.
Najveći izazov grada Kaunas je bila činjenica da su različite gradske službe uključene u gradske procese upravljanja radile odvojeno. Međutim, kada se radio temeljni pregled osnovana je međusektorska radna skupina. Nadzorni koordinator procesa okupio je ljude uključene u pripremu temeljnog pregleda kako bi zajedno raspravili o procesu. Predložak je pripremljen u svrhu olakšanja prikupljanja informacija, što je osiguralo okvir za informacije prikupljene od članova raznih radnih skupina i njihovih službi. Isti su morali napraviti kratki opis svakog tematskog područja u Kaunasu: opisati već provedene aktivnosti, dokumente/ programe vodiče, propise vezane za navedenu tematiku, odgovorne službe/ osobe u gradu, postojeće suradnje s dionicima i rezultate već učinjenih poslova. Osoblje je odredilo, u najvećoj mogućoj mjeri, pokazatelje koji su već korišteni za praćenje napretka tematskih područja. Radna skupina se okupila na radionici na kojoj se raspravljalo o rezultatima temeljnog pregleda i određivanja prioriteta kao rezultata istog pregleda. Temeljni pregled daje opis održivosti u gradu Kaunasu i koristi se kao dokument koji prikazuje smjernice njihovog budućeg rada.
Primjer grad Kaunas, Litvanija

Postavljanje ciljeva

Sljedeći korak je priprema strateškog programa i akcijskog plana. Oni se baziraju na temeljnom pregledu i analizi prioriteta na koje se treba fokusirati tijekom slijedećeg dijela ciklusa upravljanja te neposredno iza toga. Ovi dokumenti definiraju gradske ili regionale oblasti i pomažu u planiranju puta prema njihovoj provedbi. Treba imati na umu da je to planiranje vježba za stvaranje ideje o tome kako doći do ciljeva. Ona se razlikuje od formalnog projekta ili planiranja uporabe zemljišta. Formalno je planiranje sastavni dio, odnosno faza u provedbi i praćenju.

Zajednička vizija budućeg razvoja grada trebala bi biti uspostavljena zajedničkim sudjelovanjem te obuhvatiti dugoročne ciljeve za razdoblje do 15-20 godina i uskladiti ekološke, socijalne i gospodarske dimenzije. Vizija, kako bi ostvarila odgovarajući opseg, treba biti realna, ali i nadahnuta, te pronaći svoje polazište u dogovorenim prioritetima.

Strateški program je dokument koji postavlja srednjoročne ciljeve i mjere za dogovorene prioritete. Prioriteti bi trebali biti opisani pomoću pokazatelja kao glavnog alata komunikacije unutar IMS-a. Na temelju pokazatelja, mjerljivi i vremenski povezani ciljevi su određeni, uravnoteženi i objedinjeni u resurse okoliša, socijalne i financijske resurse. Ako postoje podaci koji nedostaju u temeljnom pregledu, strateški program bi trebao uključiti mjere za stvaranje tih referentnih podataka i odgovarajućih pokazatelja. "Set ključnih pokazatelja IMS-a" izabran je, na temelju praktično korištenih pokazatelja u Europi, kako bi služio kao orijentir za gradove i regije. Ovi pokazatelji se mogu koristiti kao osnova, ali treba uzeti u obzir i kasnije ažuriranje, odnosno uključivanje specifičnih regionalnih ili nacionalnih ključnih podataka i pokazatelja. "Set ključnih pokazatelja IMS-a" se može pronaći na www.localmanagement.eu.

Akcijski plan je izdvojen iz strateškog programa te se odnosi na razdoblje od od 1-3 godine. Trebao bi prikazati kratkoročne ciljeve proizašle iz dugoročnih ciljeva, te postaviti mjere za ispunjavanje i jednih i drugih. Akcijski plan također treba jasno definirati raspodjelu ljudskih i financijskih resursa, kao i odgovornosti za provedbu.

Sudjelovanje i suradnja su ključevi uspjeha. Dakle, uključivanje svih relevantnih dionika je neophodno za postavljanje ciljeva i akcijskog planiranja.

Grad Växjö ima višegodišnje iskustvo u provođenju ecoBUDGET sustava upravljanja okolišem. U ecoBUDGET-u se upravlja prirodnim resursima na isti način kao i financijskim: dugoročni i kratkoročni ciljevi proračuna su podijeljeni i svaki odjel predlaže mjere za ispunjavanje svoga dijela ciljeva na godišnjoj razini. Ove mjere se raspravljaju u mreži na temu okoliša za razmjenu ideja između različitih odjela.

S ciljem uključivanja socijalnih čimbenika, te kako bi planovi grada bili održivi, Växjö je pozvao političke odbor za ravnopravnost spolova, odbor za integraciju i demokraciju na sudjelovanje u izradi istih.
Cilj je bio razviti mjerljive socijalne pokazatelje i ciljeve za svaki odbor. Ovi ciljevi će biti uključeni u proračun kao što je već učinjeno za čimbenike okoliša tijekom provedbe ecoBUDGET-a. Povjerenstva će imati „pilot“ ulogu u proširenju upravljanja okolišem do održivog upravljanja. Dugoročni je cilj uključivanje drugih političkih sektora preko modela razvijenog zajedno s odborima.

Socijalni pokazatelji postoje i već se prate. Primjerice, pokazatelji uključuju: stopu nezaposlenosti mladih (%), očeve koji koriste roditeljski dopust (%) i izborni odaziv u gradu (%). Neki od pokazatelja već imaju postavljene ciljeve koje treba postići do 2015. godine. Na primjer, cilj je da do 2015. godine 40% očeva koristiti roditeljski dopust. Udio za 2006. godinu je 20%.

Primjer grad Växjö, Švedska

Političke obveze

Političke obveze su ključne i trebaju biti osigurane tijekom cijelog procesa. Političke obveze bi trebalo promatrati kao pokretačku snagu koja potiče upravljački ciklus. Dakle, trebalo bi ih zatražiti od samog početka procesa, još dok je ideja o provedbi Objedinjenog sustava upravljanjau povojima. Nakon što je temeljna odluka donesena i nakon što su uspostavljeni kapaciteti i procedure za upravljanje lokalnim ciljevima vezanim za klimatske promjene, formalno rješenje se potražuje najmanje dva puta tijekom svakog ugovorenog razdoblja upravljanja, koji se obično javlja kao godišnji ili dvogodišnji ciklus: prvo prilikom postavljanja politički obvezujućih klimatskih ciljeva, te kao drugo za procjenu postignuća pri zaključivanju ciklusa i postavljanja temelja za sljedeći.

U trećem koraku strateški program bi trebao biti iznesen vijeću radi njegovog odobrenja i legitimacije. Mnogi gradovi su odlučili odobriti i plan aktivnosti i cijelu organizacijsku konfiguraciju za prvođenje Objedinjenog sustava upravljanja. Dobra je ideja da se usklade formalno i redovito obnavljanje rezolucije Vijeća s godišnjom odlukom financijskog proračuna kako bi se osigurao unos aktivnosti i projekata u iste.

Ako Objedinjeni sustav za upravljanje nije prihvaćen i podržan od strane političara i vršne uprave grada, njegov provedbeni proces ne mora nikad započeti zbog visokog stupnja neuvažavanja, zbog čega će rezultirati neaktivan na provedbenoj razini.

Glavne političke skupine, uključujući gradonačelnika i druge visokopozicionirane političare, različite dionike i širu javnost, ne samo da bi trebale biti informirane, nego bi trebale i sudjelovati u izradi strateškog programa i akcijskog plana. Rasprava je potrebna i vodi, u konačnici, prema političkom usvajanju strateškog programa od strane gradskog vijeća kako bi mu se time dao legitimitet.

Grad Lahti ima izrađene programe za okoliš od kasnih 1970-ih, a prva politika zaštite okoliša je pokrenuta u 1996. godini kao dio prvog modernog sustava upravljanja okolišem (EMS) za cijeli grad. Pa ipak je, svako gradsko vijeće i nakon 1996. godine, usvajalo vlastitu politiku zaštite okoliša. Tijekom protekle četiri godine postignut je veliki napredak u upravljanju održivim razvojem.

U provedbi održivosti/ politike okoliša u cijeloj gradskoj organizaciji, naišlo se na dva glavna izazova: nedostatak sredstava i nedostatak integracije. Zbog nedostatka resursa, mogućnosti koordiniranja EMS/ SMS su bile bolje u vrijeme kada je bilo na raspolaganju vanjsko financiranje. Kao dio redovitih administrativnih poslova za zaštitu okoliša, uloženi trud je bio preskroman za postizanje zadovoljavajućeg napretka. Proizašlo je pitanje da li EMS / SMS koordinacija treba biti u gradskoj središnjoj upravi ili u određenom odijelu. Drugi izazov je bila poteškoća da se integriraju različita politička područja jedni s drugima. Još uvijek postoje izazovi oko zajedničkog shvaćanja održivog razvoja u poslovanju gradskih službi i gradskih tvrtki.

Gradsko vijeće Lahtia je potpisalo Aalboršku obvezu u jesen 2007. godine. AC temeljni pregled je publiciran 2009. godine a ciljni i akcijski program je na putu da bude odobren u svim sektorima gradskog povjerenstva. Taj je program pripremljen u sklopu projekta " Baltic 21. Ekoregija", u opsežnoj suradnji sa službnenim dužnosnicima predstavnicima socijalnih i zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih, tehničkih i ekoloških službi. Nadalje, novija gradska opća strategija snažno podupire tematiku održivog razvoja vezanu za okoliš. Jedna od mogućnosti za poboljšanje razine integracije je i zajednički upravljački sustav koji će biti usvojen u cijeloj gradskoj organizaciji u slijedećih par godina.

Primjer grad Lahti, Finska

Provedba i praćenje

U primjeni strateškog programa i akcijskog plana, ciklus upravljanja sam ispunjava svoj cilj: sve prethodne procjene, određivanje ciljeva i planiranje spadaju pod sveobuhvatni cilj poboljšanja funkcioniranja grada u smislu održivog razvoja. Provedba je zahtjevan zadatak u smislu organizacije i koordinacije svih paralelnih radnji koje se obično odvijaju kroz decentraliziraciju odgovornosti. Pretvaranje mjera navedenih u akcijskom planu u projekte zahtijeva pravilno projektiranje, uključujući radni plan, ulogu i odgovornosti za pojedine aktivnosti. Ti projekti mogu biti različitog karaktera, ovisno o ishodima i ciljevima koje trebaju postići, npr. infrastrukturni projekti, građevinske i dizajn mjere, namjena zemljišta ili pokretljivost planova, mjere nabave, informacije i kampanje podizanja svijesti itd.

Ključni uvjeti za provedbu akcijskog plana su čvrsta komunikacija, pristup uključenja i organizacijsko uređenje. Suradnja različitih dionika omogućava da se različiti akteri uključe u provedbu procesa. Stoga se provedba temelji na „osnovi“ koja je kombinacija akcijskog plana, organizacijskog uređenja te iznad svega komunikacije i uključenosti svih dionika. Odobrenje akcijskog plana od strane gradskog vijeća može biti odlučujući čimbenik uspjeha, ukoliko se legitimiraju aktivnosti i dade im se potrebni prioritet.

Paralelno s tim, a s ciljem procjene i izvješćivanja o rezultatima, primjena strateškog programa i njegovog akcijskog plana treba biti praćena na odgovarajući način, te istodobno ponuditi političarima povratne informacije. Na taj način bi se omogućio prikaz aktivnosti i njihovih rezultata. Istim se sugeriraju dva aspekta praćenja i nadzora: provedba aktivnosti i njihovi učinci. Naknadni utjecaj na okoliš, bit će u nekim slučajevima prikazan samo u duljim razdobljima. U svim drugim slučajevima, praćenje će omogućiti poduzimanje korektivnih mjera u slučaju odstupanja od akcijskog plana ili ciljeva. Nadalje, kako bi se mogli uključiti u praćenje, aktivnosti se trebaju osloniti na ciljeve temeljene na pokazateljima utvrđenim u strateškom programu.

Grad Stockholm ima 782 000 stanovnika i zapošljava oko 49 000 ljudi. “Vision Stockholm 2030” je krovni dokument koji bi trebao voditi sve aktivnosti cijele gradske uprave. Vizija je podijeljena na brojne programe i ciljeve tako da sve službe, gradski kotari, škole i komunalna poduzeća trebaju biti povezani kada planiraju svoje aktivnosti. Izazovan je zadatak znati koji su programi povezani i kako biti siguran da aktivnosti u službama i kotarima nisu jedne drugima suprostavljene. Za političare je izazov dobiti uvid u to kako se njihove odluke, u svim segmentima gradske uprave, provode.

IMS je u Stockholmu prvotno prvenstveno korišten za upravljanje proračunom povjerenstva, ne za dugoročne programe. Međutim, tijekom 2007. godine IMS je dodatno razvijen kako bi uključio ciljeve dugoročnih programa. Kao podršku za taj sustav, Stockholm je razvio internetski administrativni program koji sadrži vizije, pokazatelje i ciljeve. Od jeseni 2007. godine, svatko u gradskoj upravi preko internetskog programa radi svoj godišnji plan aktivnosti. Program također podržava praćenje uloženog truda i napora. Prikupljanje podataka provodi se tri puta godišnje. Razvoj Stockholmskog sustava IMS-a pruža bolju i transparentniju bazu za provedbu.

Primjer grad Stockholm, Švedska

Općina Padova prikazuje primjer aktivnosti kao odgovor na klimatske promjene. Grad je potpisao Sporazum gradonačelnika i razvio, na sudionički način, Akcijski plan za održivu energiju i klimu grada Padove, preko podrške projekta LIFE+LAKS, primjenjujući rezultate proizašle iz radne grupe „Lokalna Agenda 21 za Kyoto” Udruge talijanskih lokalnih Agenda 21, koju koordinira sam grad.

Akcijski plan postavlja cilj smanjenja emisije CO2 za 20% do 2020. godine, u odnosu na 2005. godinu, koji bi se postigao kroz sljedeće strategije:

  1. Nove energije “bez CO2”;
  2. Zeleniji i energetski učinkovitiji grad;
  3. Energetski učinkovite usluge i infrastrukture;
  4. Grad sa boljom mobilnošću;
  5. Ekonomija niske emisije;
  6. Prilagodbe klimatskim promjenama.

U definiranju Akcijskog plana poseban naglasak je dan na aktivno sudjelovanje lokalnih dionika, u kontinuitetu s iskustvom procesa lokalne Agende 21 (PadovA21). Ideje i prijedlozi dionika vezani za energetsku tematiku su prikupljeni već u 2006. i 2007. godini u okviru sudjelovanja u "Akcijskom planu za uštedu energije i obnovljivih energija" s više od 70 konkretnih aktivnosti. Ovi prijedlozi, zajedno s energetskim politikama općinske uprave i sadržajima Plana korištenja zemljišta, su prisvojeni u Operativnom energetskom planu, pripremnoj tehničkoj dokumentaciji Akcijskog plana za održivu energiju i klimu. Tijekom 2010. godine osnovana je posebna radna skupina na temu "Energetske učinkovitosti i obnovljivih energija", koja uključuje nevladine organizacije, kategorijske udruge, stručne redove i organizacije, a organizirani su i posebni sastanci s institucionalnim dionicima (Gospodarska komora, Industrijska udruga, Bolnička društva, javne komunalne službe) s ciljem predstavljanja i razmatranja Akcijskog plana.
Akcijski plan je odobren od strane Gradskog vijeća 6. lipnja 2011. godine Odlukom Gradskog vijeća br. 2011/0048

The Action Plan has been approved by the City Council on 6th June 2011 with Decision of the City Council n. 2011/0048
Primjer grad Padova, Italija

Evaluacija i izvješćivanje

Nakon intenzivne faze provedbe aktivnosti i praćenja proizašlih podataka, vrijeme je za korak unatrag i procijenu onoga što je postignuto. Podaci prikupljeni tijekom praćenja procesa koriste se za vrednovanje rezultata dobivenih provedbom aktivnosti i načina na koji upravljački ciklus funkcionira.

Evaluacija i izvješćivanje je posljednji korak ciklusa te pruža temelj za početak nove godine s novim ciklusom. Ovaj korak iznosi analize svega što se dogodilo tijekom godine kako bi se razumjelo zašto su se određene stvari dogodile ili nisu supjele, te daje političarima osnovu za poduzimanje daljnjih odluka o ciljevima i akcijama za sljedeću godinu. Nadalje, pruža dionicima, uključujući javnost, izvješće o tome što je grad učinio tijekom godine i kakva je uspješnost ispunjavanja ciljeva. Važnost ovog fazase prepoznaje u odluci Gradskog vijeća o tome kako dalje djelovati pozivajući se na osnovu rezultata procesa evaluacije. Kako će se stečeno znanje koristiti za prilagodbu ili postavljanje kratkoročnih ciljeva za slijedeću godinu? Postoji li potreba da se revidira temeljni pregled zbog znatnih promjena u gradu ili njegovoj okolici? U svakom slučaju, trebalo bi donijeti odluku i započeti novi godišnji ciklus.

Sustav izvještavanja o održivom razvoju grada Turku predstavlja zajedničku uslugu gradskih službi, poduzeća i regionalnih ureda. To je dio zajedničkog sustava izvještavanja šest najvećih gradova u Finskoj i ujedno važan dio Turku IMS-a.

Godišnje izvješće o održivom razvoju (SD) ocjenjuje provođenje gradske politike SD. Izrađeno je u suradnji s raznim gradskim službama, regionalnim uredima i gradskim tvrtkama. Važan dio izvještajnog i evaluacijskog sustava je i godišnji Seminar SD gdje se gradski političari i zaposlenici okupljaju kako bi raspravljali o prošlogodišnjim iskustvima.

Glavni elementi izvješća o SD je politika održivog razvoja u gradu Turku, ekološki pokazatelji, planovi vezani za okoliš, socijalni pokazatelji i održivi razvoj u službama. Potpuno izvješće dostupno je online, dok je sažetak dostupan i u tiskanoj verziji.
Nakon rasprave gradskog Izvršnog odbora izvješće se šalje na daljnju raspravu i odluke u Gradsko vijeće i u sve političke odbore.

Primjer grad Turku, Finska

Organizacijski ustroj

Objedinjeno upravljanje ne može funkcionirati bez strukturiranih procesa. Sam sustav ne može funkcionirati bez ljudi koji stoje iza njega. Za IMS je potrebno osoblje koje zna svoje obveze i zajedno radi u pravcu zajedničkih ciljeva u skladu s planom, te doprinosi neprestanom poboljšanju performansi. U biti, upravljanje je, u svojoj srži, strukturirana komunikacija između ljudi.

Mnogi gradovi već posjeduju elemente sustava upravljanja okolišem (EMS) ili imaju uspostavljene postupke za zadovoljavanje zakonskih zahtjeva. Ipak, rijetkost je pronaći organizacijsko uređenje koje povezuje sve izravne odgovornosti i neizravne aspekte lokalne uprave vezane za tematiku okoliša ili održivog razvoja.

Struktura IMS bi trebala uključiti i iskoristiti postojeće upravljačke strukture javnih općinskih uprava i snažne kapacitete održivosti djelotovornih organa, pravila komunikacije, odgovornosti i procese donošenja odluka. Temeljni dijelovi organizacijskog uređenja su koordinacijske skupine i koordinacijski odbor sastavljen od preddstavnika više odjela. Poželjno je da je koordinacijska skupina organizirana u centralnoj upravi kako bi upravljala koordinacijom sustava. Koordinacijski odbor je odgovoran za nadzor nad cijelim IMS.

Održivi razvoj je izazovan i složen cilj koji zahtijeva posebno i ažurirano znanje. Stoga je proširenje mogućnosti važan aspekt za osoblje uključeno u okviru organizacijskog uređenja.

Kada je EMAS implementiran prvi put u Lewesu, postalo je jasno da nije samo dovoljno upravljati zaštitom okoliša, već da je potrebno uključiti i osoblje koje će imati glas u upravljačkoj grupi. Voditelji odjela su odgovorni za ponašanje i utjecaj svoga odjela na okoliš, ali je upravljanje na dnevnoj bazi preneseno na predstavnika odjela. Predstavnici odjela se susreću svakog tromjesečja unutar Grupe za upravljanje okolišem ili tzv. ESG, kako bi koordinirali EMAS. Grupu vodi voditelj za Okoliš i zdravlje (HEH), a tajništvo vodi koordinator za upravljanje okolišem (EC).

EC podnosi izvješća prema HEH. EC, nadalje, implementira Politiku okoliša Vijeća, daje izjave o okolišu, i tako dalje. Osim formalne organizacijske sheme, Lewes također ima sustav dragovoljnog Eko nadzora unutar svakog odjela.

Šireći EMAS koko bi se obuhvatile daljnje dimenzije održivosti, organiziran je mali tim službenika, stručnjaka za održivi razvoj, poznatiji kao Posebna Jedinica za Održivost. Oni su koncentrirano na to da izgrade održivu praksu i razviju Strategiju održivog razvoja za područje Lewesa i šire za cijeli okrug.

Kadgod su vanjski stručnjaci bili pozvani ocijeniti vijeće, uvijek su pozitivno ocjenjivali zalaganje osoblja za program zaštite okoliša Lewesa. Jaka i čvrsta, već postojeća organizacija, uvelike je pomogla uključiti dimenziju održivosti prilikom proširenja samoga sustava.

Primjer grada Lewesa, Ujedinjeno Kraljevstvo

Uključivanje i komunikacija

Pravodobno uključivanje je ključno načelo upravljanja održivošću. Nema prave implementacije bez prihvaćanja, razumijevanja, volje, interesa, svijesti i prepoznavanja dobrobiti i odgovornosti među različitim akterima. Nadalje je, zbog ograničenih resursa i odgovornosti lokalnih tijela uprave, potrebno sklopiti partnerstvo s građanima i zainteresiranim subjektima. Kako bi se to postiglo, potrebna je valjana komunikacijska strategija i uključivanje svih dionika., pri čemu se isti dionici definiraju na način da se odredi, utječe li na njih ova problematika, ili oni na nju utječu, imaju li informacije, resurse, potrebnu ekspertizu i instrumente za implementaciju kontrole.

Temeljem ovih saznanja, grad može dobiti jasnu generalnu sliku o ulozi svih „igrača“ u svakoj pojedinoj fazi igre. Znanje se korist da se odrede pravila i način uključivanja svakoga relevantnoga dionika u svim etapama Objedinjenog sustava upravljanja (IMS). Javnom obznanom informacija, dionici su u svakom trenutku obaviješteni o tome kad se očekuje njihovo uključenje u proces te na koji način mogu sudjelovati u oblikovanju održivoga grada unutar implementacije IMS sustava.

Kada se dionici uključe, potrebno je jasno definirati način komunikacije unutar samoga sustava te od sustava prema vani. Komunikacija i uključivanje su osnove na kojima se gradi i osnažuje implementacija Objedinjenog sustava upravljanja te su usko povezani s postavljanjem organizacijskog ustroja. Stupanj, a time i uspjeh u razmjeni ideja i pristup kroz radne grupe različitih odjela, kao i suradnja u razmjeni politika, rezultat je uključivanja i komunikacije.

U stvaranje razvojnog plana Grada Ludwigsburga – Prilika za Ludwigsburg, kao i u stvaranje vizije grada za 2005. – 2006., bilo je uključeno više od 1000 građana. Organizirane su radionice u suradnji s ključnim tijelima, donositeljima odluka te provedene telefonske ankete s građanima kao početni impuls u stvaranju ideja za glavne točke provedbenog plana. Dvije su vizionarske, prema dijalogu i istraživanju budućnosti usmjerene Konferencije, uključivale razne grupe građana i drugih dionika, a iste su iznjedrile prijedloge i preporuke za projekte i potrebne mjere.

Iz upravljačke su perspektive posao odradila dvojica kompetentnih članova osoblja koja su obavila organizaciju scjelokupnog razvojnog ustroja grada i organizaciju procesa uključivanja dionika. Nadzorna je grupa, zajedno s gradonačelnikom i donačelnikom preuzela direktno upravljanje sustavom te upravljnje sustavom uključivanja i sudjelovanja dionika. Zbog uspjeha ovih konferencija i ubuduće će istraživačke konferecije ostati dijelom eventualnoga provedbenoga planiranja grada Ludwigsburga.

Dobiveni će plan biti instrument strateške orijentacije i budućega razvoja grada te će biti ažuriran, ukoliko se to pokaže potrebnim. Ispunjavanje ciljeva traži stalnu suradnju među svim odjelima i tijelima gradske uprave. Opći je cilj postići da održivi razvoj na polju ekologije, socijalnih pitanja, gospodarstva i sudjelovanja građana, bude zajednički cilj administracije i gradskoga vijeća.

Primjer grada Ludwigsburga, Njemačka

Ponavljanje ciklusa i proširenje sustava

Usvajanjem ovih pet faza i dva podredna, ali jednako važna elementa, započinje se s primjenom IMS sustava, a s njim i novog stila rada. Svakako treba naglasiti da su aktivnosti na godišnjoj bazi proces koji uključuje provjeru, ocjenjivanje i stalno usavršavanje. Nije moguće napraviti sve na samom početku. Ovim se modelom predlaže postupan pristup, poput neke vrste putovanja, gdje gradovi započinju s malim koracima koji postupno postaju sve veći. Ovo se povećanje događa na tri osi:

  1. Teritorijalna ekspanzija: primjena IMS sustava na cijelo urbano područje s odabirom odgovarajućih indikatora i ciljeva.
  2. Povećanje broja dionika: suradnja sa svim relevantnim dionicima u gradu i suradnja sa susjedima.
  3. Proširenje dimenzije: objedinjavanje svih dimenzija održivosti u isti sustav upravljanja.

Neke je korake potrebno poduzeti na godišnjoj bazi, a kompletnu je reviziju potrebno napraviti tek svakih 3 – 5 godina, ili barem jednom u izbornom razdoblju, osim ukoliko promjene u okolišu ne traže punu reviziju strateške orijentacije grada. Predlaže se, naravno, napraviti reviziju početkom gradonačelničkog mandata, kako bi se ista uvrstila u izborni program gradonačelnika. Na sljedećem će primjeru biti pokazano razdoblje trogodišnjeg ciklusa s pojašnjenjem što se u gradu napravilo u tom razdoblju. Primjerom se pokušava pokazati što se u godini dana u gradu dogodi, iako se mijenja vrijeme i raspored provedbe aktivnosti. Za postavljanje sustava potrebno je dosta vremena, često dulje od jedne godine, kako je primjerom i pokazano.

Pet faza IMS sustava ispunjavaju zahtjeve ISO 14001 standarda i EMASa. Međutim, IMS ne upravlja samo okolišem. Ovaj je sustav, unutar obuhvata odgovornosti i/ili utjecaja lokalnih/regionalnih vlasti, više fokusiran na strateške aspekte (takozvani indirektni aspekti unutar EMASa i ISO 14001) nego na poboljšanje takozvanih „kućnih“ pitanja poput smanjenja potrošnje energije vlastite administracije. Iz ovoga je razloga IMS potrebno organizirati centralno, u gradskoj upravi, a ne u pojedinim odjelima kako je često bio slučaj u tradicionalnim sustavima upravljanja okolišem. Usvajanje strateškog programa i organizacijskoga ustroja od strane gradskoga vijeća kao najvišeg tijela u smislu donošenja odluka, predstavlja preduvjet za ispunjenje minimalnih zahtjeva IMS sustava. Uključivanje središnjih političkih tijela u određivanju ciljeva i vrednovanju istih, u skladu s godišnjim proračunskim ciklusima, omogućuje istodobno i političku podršku, legitimnost i maksimalan utjecaj. Strateške je ciljeve i dosege potrebno implementirati putem različitih aktera uključivo administrativne odjele, privatne tvrtke i relevantne dionike, dok je koordinaciju potrebno temeljiti na lokalnoj administraciji. U tom je smislu uključivanje dionika u sve ključne elemente IMS sustava neophodno i predstavlja strateški preduvjet. Ovi, ali i još neki drugi minimalni zahtjevi koji se odnose na sadržaj i cjelokupni proces pažljivo su odabrani kako bi zajamčili kakvoću IMS sustava.

Gradovi i regije pripravni za buduće izazove

Prednosti Objedinjenog sustava upravljanja

Gradovi moraju prepoznati strateške instrumente koji će im pomoći da se na učinkovit način suoče s izazovima. Objedinjeni sustav upravljanja(IMS) predstavlja takav strateški instrument. IMS odgovara na potrebe, funkcije i postojeće gradske strukture. Iskustva iz proteklog razdoblja moguće je sažeti u sljedećih šest točaka koje govore u prilog usvajanju Objedinjenog Sustava Upravljanja.

  1. Poboljšanje sposobnosti upravljanja
  2. Povećana efikasnost i efektivnost javne uprave
  3. Tijela lokalne uprave služe kao primjer
  4. Bolje usklađivanje pojedinačnih potreba i gradskih usluga
  5. Povećana kompetitivnost (konkurentnost)
  6. Osigurana budućnost (međugeneracijska pravda)

Iako struktura gradova varira od države do države, varira pristup upravljanju i zadacima, gradovi imaju i elemente sličnosti. Ukratko, oni su okvir lokalne demokracije. Unutar svojih administrativnih granica, gradovi biraju upravu, kao i politčare odgovorne, u konačnici, za kvalitetu života građana.

Gradovi koriste razne instrumente i oruđa kako bi upravljali svojim aktivnostima. S obzirom na rapidne promjene u svijetu, uključivo i klimatske promjene, čini se da danas tradicionalna shema kratkoročnog i dugoročnog planiranja nije dovoljna za rješavanje problema. S obzirom na okoliš, neki gradovi koriste tradicionalne sustave upravljanja okolišem (EMS), poput ISO 14001 i EMASa. Međutim, način na koji je tradicionalni EMS sustav primijenjen u gradovima, a s obzirom na njegove indirektne aspekte te s obzirom na nedostatak političke volje i nemogućnosti upravljanja svim dimenzijama održivosti, pokazali su se nedostaci u smislu ciljanoga uključivanja cijeloga urbanoga područja. Što je, dakle, dodana vrijednost implementacije IMS? Sljedeća poglavlja ukazuje na neke od njegovih pozitivnih svojstava.

Sve snage u istom pravcu

Cilj Objedinjenoga sustava upravljanja jest da ponudi održivost. Održivost se temelji na integraciji. Uključuje objedinjavanje raznih sektorskih politika, razina tijela uprave i upravljanja, brojne dionike, itd.

U IMS modelu, koncept održivog razvoja predviđa i održavanje prirodnih resursa kao preduvjet korištenja gospodarskih sredstava i aktivnosti u svrhu boljitka i veće kvalitete života. Iz ove se perspektive na prirodne resurse gleda kao na „mehanizam životne potpore“ te kao na preduvjet društvenog procvata. Gospodarske su aktivnosti sredstvo korištenja spomenutih resursa te ujedno i ljudske aktivnosti koje stalno pretvaraju prirodne resurse u kvalitetne ljudske resurse. Ovi, pak, ne predstavljaju samo poslovnu praksu nego uključuju svaku vrstu gospodarskog ponašanja čovjeka, neovisno o tome događa li se ono u kućanstvu, u slobodno vrijeme, u uredu, gradu ili u tvrtkama. Svatko ima zadanu ulogu unutar spomenutih gospodarskih aktivnosti. Međutim, gospodarske je aktivnosti potrebno temeljiti na ljudskim pravima (tj. slobodi izbora/rada) te iskoristiti aktivnosti dostupne društvu kao cjelini kako bi se zadovoljlile ljudske potrebe.

U tom je smislu inovativnost važna poradi ispunjenja ambicioznih ciljeva gospodarskog i društvenog sektora. Budući da se naša okolina rapidno mijenja, važno je biti spreman na inovativni pristup. Različitost informacija može značiti da će već sutra, odluke koje smo donijeli danas, možda morati biti promijenjene.

Objedinjenje gospodarskih i društvenih promišljanja, kao i pitanja zaštite okoliša, preduvijet su održivosti. Druge važne stavke su objedinjavanje različitih razina upravljanja i uprave, objedinjavanje instrumenata i oruđa te objedinjavanje aktivnosti dionika.

U svim je gradovima potrebno razmotriti što u lokalnom kontekstu znači održivost, kakva je ona u praksi i što to znači u odnosu na globalne izazove. Budući da je održivost dugoročna obveza, te s obzirom na to da se lokalni izazovi vremenom mijenjaju zbog brzih promjena u svijetu u kojem živimo, održivost je potrebno stalno pratiti. Upravljanje IMS sustavom omogućuje gradovima da revidiraju definiciju izazova lokalne održivosti. Slijedom navedenoga, gradovi su pozvani razmotriti najnovije dostupne podatke i provedena istraživanja.

Jednako je tako ostvarivanje promjene dugoročan proces. Važno je, stoga, da sustav upravljanja sazrije na način da se ljudi koji su u njega uključeni naviknu na ovakav način rada. Pretpostavka održivosti je uključivanje. U proces je potrebno uključiti što više ljudi. Održivo je upravljanje upravljanje ljudima, ili još bolje: upravljanje komunikacijskim procesima - ne okolinom ili novcem, ili izgrađenim društvom kao takvim. Slijedom toga će utjecaj koji IMS ima na održivost biti rezultat načina na koji IMS uspijeva upavljati ljudima koji su u sustav uključeni. Budući da je održivi razvoj dugoročna obveza, on ukazuje na to da se razvoj ne može dogoditi u kratkoročnim i izoliranim projektima, kako je do sada često bio slučaj. Projekti, stoga, moraju biti dijelom dugoročnog procesa temeljenog na IMS-u. Tek je kod dugoročnih procesa moguće usmjeriti projekte tako da podupiru sustav.

Za analizu uspješnosti plana održivosti na razini grada, potrebno je raspolagati s odgovarajućim podacima i mjerama. Od presudnog su značaja pokazatelji i ciljevi koji predstavljaju srž provedbe IMS sustava, nadzora napredovanja, vrednovanja i diseminazije rezultata. Izbor odgovarajućih parametara kao prirodne komponente razvoja novih načina rada, predstavlja izazov. Istoga je, međutim, moguće prilagoditi u sam procesa.

Objedinjeni pristup upravljanja gradom doprinosti stalnom smanjenju rizika. Pomaže spriječiti moguće štete po okoliš, katastrofe, društvene ili pravne sporove s građanima te pomaže poboljšati stabilnost investicijskih planova. EU politike favoriziraju objedinjeni pristup te ga doživljavaju kao napredak za lokalnu održivost. Gradovi, nadalje, mogu, ukoliko usvoje Objedinjeni Sustav Upravljanja, lakše dobiti financijsku potporu EU.

Uzde su u rukama političara

Političari su odgovorni za uravnoteženo raspolaganje dostupnim resursima. Oni ujedno jamče građanima visoku kvalitetu života. To podrazumijeva učinkovito upravljanje prirodnim, društvenim i financijskim resursima. Svi su ovi resursi za grad neophodni. Političari bi, stoga, trebali uočiti svezu između više resursa. Izolirano upravljanje nepovezanim resursima ne jamči učinkovito korištenje istih.

Brojne su gradske uslužne djelatnosti kapitalizirale usluge ekosustava. IMS omogućuje bolju ravnotežu među resursima i pomaže ih objediniti.

Političari donose odluke i daju šire naputke za vođenje grada. Političari, također, za provođenje odluka odobravaju dodjelu sredstava administraciji. Njihove se odluke moraju temeljiti na relevantim i ažuriranim informacijama o tekućoj situaciji. U konačnici je političarima potrebno dostaviti povratne informacije, kako bi se pokazalo jesu li njihove odluke nakon primjene postigle željeni efekt te zaključilo predstavljaju li one korisno sredstvo u pokušaju nalaženja pravoga odgovora na lokalne izazove.

IMS sustav predstavlja strateški okvir održivog razvoja na lokalnoj razini. U ovaj je okvir moguće uključiti sve relevantne aspekte, planove i programe i njima objedinjeno upravljati. Umjesto organizacije IMS sustava po pojedinim odjelima, IMS sustav je centraliziran pri gradskoj upravi. IMS se, slično usvajanju godišnjeg proračuna, usvaja na godišnjoj razini. Poželjno je da se usvajanje IMS sustava podudara s usvajanjem proračuna za tu godinu, kako bi se, na taj način, omogućino političarima da stalno prate ne samo financijske izdatke grada, nego i utjecaj njihovih odluka na održivost općenito. Budući da se svijet rapidno mijenja, političari nužno trebaju neki instrument koji će im omogućiti kritičku reviziju planova, aktivnosti, postignuća i provedbe. Tradicionalni srednje- i dugoročni pristup planiranju ne rješava problem na odgovarajući način, a problemi su znali nastati unatoč, pa čak i zbog takvoga planiranja. Ciklički pristup upravljanju je prihvatljivija opcija, budući da omogućuje pravodobne korekcije mjera, u onom trenutku kada se temeljem novih informacija i podataka za to ukaže potreba.

Nakon što je 2003. godine postala prva pokrajina u Italiji s certifikatom upravljanja okolišem ISO 14001 i jedna od prvih registriranih EMAS pokrajina (2006.), pokrajina Siena, nastavlja svoj put prema učinkovitom održivom objedinjenom sustavu upravljanja postavivši novi, ambiciozni cilj. Ova si je pokrajina postavila zadatak dobiti nultu emisiju ugljika do kraja 2015.

Kako bi to postigla, osim brojnih projekata energetske učinkovitosti, koristi instrumente poput Proračuna Stakleničkih Emisija Plinova izračunatih na godišnjoj razini prema IPCC metodi, certificiranom prema međunarodnom ISO 14064 standardu.
Ovo područje predstavlja prvi takav slučaj u Europi u kojemu je Proračun proširen na širu zonu pokrajine, površine 3,821 kmq, s 36 općina i stanovništvom od 270.000 te više od 4 milijuna turista godišnje. Strategija za postizanje cilja uključuje brojne aktivnosti, uz potporu opsežnih javnih komunikacijskih kampanja i aktivno uključenje svih 36 općina.

Lakša primjena za administraciju

Političari su odgovorni za donošenje odluka, a administracija za njihovu provedbu. Grad provodi svoju sektorsku politiku putem odgovarajućih, posebno ustrojenih odjela. U svemu su prisutni brojni dionici, od građana, nevladinih udruga i tvrtki, do sveučilišta, itd.

Susjedni gradovi i njihovi građani utječu na administrativno područje grada i obrnuto, jednako kao što i nacionalne i regionalne vlasti utječu na nižu administracijsku razinu. Ukupno to čini iznimno velik broj ljudi koji bi trebali biti koordinirani u ispunjenju zajedničkog cilja.

Nadalje, kroz analiziru upravljanja gradom, nude se brojne vizije, planovi, programi, strategije, akcijski planovi, pravila, zakonodavni okvir, proračun, itd. Počesto je ta slika fragmentirana i nekoherentna te je zboga toga teško vidjeti na koji način povezati različite politike sektora. Za nekoga naviknutog na rad u odjelu je teško razumjeti koja bi bila njegova uloga u provođenju takih planova, strategija, programa, itd. Ukratko, izazovi urbanog managementa dijelom leže i u problemima u koordinaciji nastalih zbog kompleksnosti uloge gradova. U tom smislu, učinkoviti management mora znati upravljati svim osobama uključenima u projekt.

Gradovi koji apliciraju za IMS sustav, isti doživljavaju kao koordinacijski mehanizam. Ponavljanje ovoga procesa svake godine čini koherenciju boljom i koordinaciju lakšom. Organizacijski je ustroj IMS sustava poput lokomotive koja proces vuče prema naprijed. Činjenica što se on temelji na sistematskim, jednogodišnjim revizijama, olakšava gradu da se, ukoliko je to potrebno, vrati na prethodne korake i stalno korigira planove, strategije, akcijske planove i drugo. Ovaj proces gradu omogućuje stvarnje radnoga okvira, a unutar toga okvira nakon toga nije više teško odrediti kako i kada koristitti različite instrumente. Međusobna suradnja sektora je osnovni dio IMS sustava. Međusobna razmjena mišljenja između različitih struka je važna za razumijevanje kvalitete posla u drugim sektorima te način kako rad u jednom sketoru utječe na drugi. Nadalje, godišnja revizija omogućuje da sektori odluče zašto, što, kako i kada raspravljati. Ona jednako tako omogućuje bolje razumijevanje zadanih ciljeva i obveza uključenih u njihovo ispunjavanje, jamči primjenu i smanjuje mogućnost da planovi ostanu samo mrtvo slovo na papiru.

Regionalnim, nacionalnim i EU zakonima traži se statističko praćenje, pri čemu gradovi nadziru i daju informacije organizacijama ili višim administrativnim razinama. Nadalje, u ove je dobrovoljne obveze grada uključeno i davanje izvješća o napredovanju aktrivnosti. Poslovi nadzora i izvješćivanja često nisu usklađeni te time nastaje rizik od preklapanja i podvostručenja posla na različitim administrativnim razinama. Nadzor i izvješćivanje moguće je uskladiti ukoliko ih se uključi u procese IMS sustava.

Transparentnost prema građanima i dionicima

Gradovi imaju ograničen utjecaj i resurse. Sudjelovanje je, stoga, ključ uspjeha. IMS sustav, u tom smislu, postavlja i odgovarajući okvir za sudjelovanje. Na konferenciji u Riu, 1992.godine, razgovaralo se o Local Agendi 21 (LA 21), odnosno o sudjelovanju u aktivnostima kao okosnici procesa. Od tada su brojni gradovi postupali sukladno LA 21. Međutim, na konferenciji u Johannesburgu 2002. godine je zaključeno da je LA 21 postupanja potrebno revidirati. Uočena je potreba da se s planova pređe na djela te je sudjelovanje u procesima prepoznato i uključeno u IMS sustav. Isto će omogućiti upravi da u strateškom vođenju grada vidi gdje i na koji način može uključiti IMS sustav. Iako postoje razne metode sudjelovanja, da bi se postigli odgovarajući rezultati, ove je procese potrebno integrirati u strategiju razvoja grada. Uključivanje i sudjelovanje podrazumijeva transparentno i jasno dodonošenje odluka i motivira građane da sudjeluju i sa svoje strane te da, u ispunjenju zajedničkih ciljeva, mijenjaju po potrebi i vlastito ponašanje.

Napori na poboljšanju održivosti grada moraju biti vidljivi, kako gradskim čimbenicima, tako i građanima. Održivost se ne može temeljiti samo na djelatnicima gradske uprave. Za uspješnu je implementaciju održivih mjera neophodno uključivanje svih čimbenika na lokalnoj razini. Za dionike je, s druge strane, važno znati, kada se i na koji način mogu uključiti u proces donošenja odluka važnih za grad. Istodobno je važno da shvate koliki može biti njihov utjecaj na razvoj grada.

Gradovi određuju javna i transparentna pravila za sudjelovanje dionika u IMS procesu. Ova pravila daju precizne informacije o tome kako i na koji način se očekuje sudjelovanje dionika te koliki je njihov utjecaj na grad. IMS je važan dionicima, a posebno građanima, jer daje jasne i trasparente podatke o načinu donošenja i provođenja odluka u gradu. On isto tako nudi jasnu analizu o načinu donošenja odluka, počam od temeljne revizije, pa dalje. Postavljeni su ciljevi jasan pokazatelj građanima o tome koliko su ambiciozni političari, što i kako rade, kako napreduju u ostvarenju zadanih ciljeva te kako se troši novac poreznih obveznika. Ovi su procesi temeljni na sustavu trasparentnosti rada političara, jasnoći načina polaganja izvješća o tome što rade i koliko troše te koliko su uspješni u vođenju grada i ispunjavanju postavljenih zadataka.

Upravljanje lokalnom razinom u cilju boljeg upravljanja globalnim – upravljanje na više razina

Revidirajući postojeće planove te ispitujući i analizirajući dosege lokalne razine u ispunjenju regionalnih, nacionalnih, EU i globalnih izazova i ciljeva, važno je istaknuti ulogu lokalne razine globalnom svijetu. Grad, uistinu, i jest razina najbliža građanima. Međutim, lokalna je razina dio drugih, širih razina, koje na nju vrše određeni utjecaj. Grad graniči s drugim, susjednim gradovima, koji su dijelom regije, koja pripada europskim regijama i državama, a ove su, u konačnici, dio globalnoga svijeta. Danas je poznato da su izazovi održivosti, zapravo, globalni izazovi te da problemi ne završavaju na lokalnim granicama. Međutim, na lokalnoj je razini moguće napraviti mnogo kako bi se svi slojevi društva umrežili i tako suprotstavili globalnim izazovima. Stoga bi IMS sustav, u suočavanju s izazovima, trebao učvrstiti vezu između lokalne i globalne razine.

IMS, nadalje, kroz mehanizme nadzora mjeri utjecaj lokalne razine na globalnu. Kada se na lokalnoj razini uskladi praćenje i izvješćivanje; regionalna, nacionalna EU i globalna razina imat će lakši pristup podacima lokalne razine koje onda mogu koristiti u raznim aktivnostima i kasnijoj izradi strategija.

Gradovi moraju izraditi svoje strategije i uskladiti ih s utjecajem strategija susjednih gradova. Gradovi mogu imati vlastiti IMS, ali moraju također sklopiti partnerstva sa svojim susjedima kako bi se dogovorili i usuglasili oko zajedničkih ciljeva i dogovorili oko aktivnosti od zajedničkog interesa.

Grad Oslo nalazi načine surađivati sa susjedima u susjednim gradovima, kako na regionalnoj, tako i na nacionalnoj razini, pa se udruženi i zajedničkim snagama suočavaju s izazovima. Emisije stakleničkih plinova su, uglavnom zbog intenzivnijeg cestovnog prometa, u gradu Oslu i regiji porasli su za otprilike 19 % od 1991. godine. Međutim, emisije stakleničkih plinova iz stacioniranih izvora se stabiliziraju. Grad Oslo je, za šire područje grada Osla u suradnji s okruzima Akershus i Buskerud, uz potporu norveškog Ministarstva zaštite okoliša, odobrio paket aktivnosti za promjenu klime i energije. Ovim se paketom, do 2030. godine, želi postići smanjenje utjecaja emisije plinova na cijelu regiju za 50 %. Zasigurno će uloženi napori doprinijeti da se Norveška još više zalaže za ispunjenje odredbi predviđenih Kyoto Protokolom. U istom je cilju komisija grada Osla odlučila zamijeniti 95% spalionica na naftu sa spalionicama na bio-gorivo. Isti je slučaj i sa grijanjem. Grad osim toga izdaj eko-certifikate svim agencijama i uslužnim jedinicama koje će dodatno smanjiti potrošnju energije. Za Grad je važno da bude prepoznat kao primjer dobre prakse te da u svoje napore uključi i druge gradove.
Primjer grad Oslo, Norveška

Kako grad može profitirati od IMS sustava?

Online uputstva na www.localmanagement.eu!

Na ovoj web stranici možete naći sve upute o IMS sustavu, smjernice, oruđa, metode i primjere dobre prakse za održivi razvoj i klimatske promjene. Dostupni su primjeri gradova i praktične smjernice u izradi IMS sustava kao pokretača promjena. Linkovi i resursi koji su vam na raspolaganju na ovom webu, daju sve informacije o sustavu upravljanja, održivosti, EU politikama i zakonima, uključivanju dionika i drugim srodnim pitanjima.

Materijale, koji se odnose na klimatske promjene prikupio je i razvio tijekom provedbe CHAMP projekta (2009. – 2011.) konzorcij Gradova Baltika, ICLEI Europe, Ambiente Italia, Lake Constance Foundation, Coordinamento Agende 21 Locali Italiane (Udruge talijanskih lokalnih Agenda 21), Lake Balaton Development Coordination Agency i Association of Finnish Local and Regional Authorities.

Referencije

Primjere gradova obradili su i napisali:
Torbjörn Hedhammer (Växjö)
Timo Permanto (Lahti)
Maria Carlsson (Stockholm)
Pekka Salminen (Turku)
Ian Kedge (Lewes)
Albert Geiger (Ludwigsburg)
Vilija Guzyte (Kaunas)
Guttorm Grundt (Oslo)

Definicija dionika na stranici 14 prema UN Habitatu.
Aalborg obveze
ecoBUDGET
Eco-Management i EMAS revizijska shema
ISO 14001
Konferencija „Future Search“

Strateška procjena okoliša:
Direktiva 2001/42/EC
Direktiva o kakvoći zraka 96/62/EC
Direktiva Habitat 92/43/EEC
Direktiva o buci 2002/49/EC
Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC

Tematska strategija o urbanom okolišu
Upravljanje urbanom Europom -25 projekt